Z
vanična dokumenta Poreske uprave Crne Gore, koja „Dan” objavljuje, pokazuju da je ta uprava sabotirala naplatu 12.320.730 eura poreskog duga od Montenegroerlajnza i 764.100 eura poreskog duga od Aerodroma Crne Gore jer zaključke o izvršenju nije proslijedila Centralnoj banci. Stoga poreski dug ta dva preduzeća, koji praktično iznosi 13 miliona eura, nije naplaćen jer Centralna banka Crne Gore (CBCG) nikada nije ni dobila zaključak o prinudnoj naplati.
Po dokumentu Poreske uprave o stanju duga za Aerodrome Crne Gore, čiji je direktor Milovan Đuričković (Socijaldemokrate Crne Gore), ukupan dug poreskog obveznika na dan 31.maj 2016.godine iznosi 764.100 eura, a najviše se iskazao u 2015.godini.
–Zaključak o prinudnoj naplati broj 03/8-24127 od 7. aprila 2016.godine, iznos 753.360 eura, koji nije proslijeđen Centralnoj banci Crne Gore – konstatovano je u dokumentu Poreske uprave.
Kolona „obezbjeđenje potraživanja” u vezi sa Aerodromima u dokumentu je ostala prazna. Inspekcijska kontrola je poslednji put obavljena 16.juna 2014.godine.
Što se tiče Montenegroerlajnza, gdje je predsjednik odbora direktora Daliborka Pejović (DPS), na dan 31.maj 2016.godine poreski dug je iznosio 12.320.730 eura, a najviše se iskazao u 2015.godini, kao i u slučaju Aerodroma.
– Zaključak o prinudnoj naplati broj 03/8-2-1508 od 15.februara 2016.godine, iznos 11.886.107 eura, koji nije proslijeđen Centralnoj banci Crne Gore – piše u dokumentu Poreske uprave.
Ovaj skandal je objelodanjen zahvaljujući naporima pomoćnika direktora Poreske uprave Radivoja Merdovića iz Građanskog pokreta URA. On je za „Dan” istakao da je ovakvo postupanje neprihvatljivo, te da Vlada snosi posebnu odgovornost.
– Primjeri Montenegroerlajnza i Aerodroma Crne Gore pokazuju da je Vlada izbornog povjerenja već počela da daje rezultate i da ćemo maksimalno raditi na sprečavanju zloupotrebe javnih resursa – kazao je Merdović.
On je naglasio da je posebno interesantna struktura kompanija kojima se toleriše poreski dug, uz najavu da će o tome tek biti riječi.
Dok država oprašta poreske dugove gubitašima i premijerovim prijateljima, male i srednje firme su stalno na meti kontrola i daleko su od tretmana koji je rezervisan za povlašćene. Montenegroerlajnz duguje Aerodromima Crne Gore 11,36 miliona eura. Tu je i dug brazilskoj banci BNDES za kupovinu aviona, koji iznosi preko 18 miliona eura. Tu u pomoć priskače Vlada Crne Gore, i to o trošku građana, pristajući da plati rate brazilskoj banci. Vlada je još 2012.godine prihvatila plan restrukturiranja Montenegroerlajnza i donijela odluku da u iduće četiri godine subvencionira to preduzeće sa 13,32 miliona eura.
Pod pažnjom javnosti je posebno menadžment na čelu sa Daliborkom Pejović, koja je istaknuti akter afere „Snimak” i jedan od glavnih rukovodilaca kampanja DPS-a na terenu. Od kada je ona na čelu odbora, poreski dug nacionalne aviokompanije je konstantno rastao, što službena dokumenta Poreske uprave i potvrđuju. Protiv Daliborke Pejović je prije nekoliko godina podnijeta i krivična prijava zbog izbornih zloupotreba objelodanjenih u aferi „Snimak”, koja je odbačena.
Visokopozicionirani član menadžmenta Montenegroerlajnza je i Predrag Marković, sin vicepremijera i zamjenika predsjednika DPS-a Duška Markovića. Interesantno je i da je uprava crnogorske aviokompanije podigla milionske kredite kod Prve banke Crne Gore, čiji je većinski akcionar premijerov brat Aco Đukanović.
S druge strane, Aerodromi Crne Gore su preduzeće koje je godinama u javnosti poznato po nepotizmu i političkom zapošljavanju. U tom firmi je zaposlen i Marko Đuričković, sin izvršnog direktora. Tu je i direktorov brat od strica Zoran Đuričković, kao i Mladen Đuričković, sin drugog brata od strica. U Aerodromima je zaposlen i direktorov sestrić Mirko Škerović, ali i supruga Đuričkovićevog stranačkog šefa Ivana Brajovića.
Interesantno je i da je Milovanu Đuričković, suprotno Zakonu o radu, produžen mandat na još dve godine, odnosno do 2018.godine, iako je 7. februara po zakonu trebalo da pođe u penziju jer je navršio 67 godina. Đuričković je, naime, 7. februara napunio 67 godina, a Zakonom o radu, u članu 139, jasno je propisano da radni odnos prestaje po sili zakona kada zaposleni navrši 67 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.
Vlada je nedavno imenovala više od 70 opozicionih predstavnika u državnim organima, organima lokalne uprave za poslove finansija i upravljačkim strukturama preduzeća u državnom vlasništvu, koji će, u skladu sa Sporazumom o stvaranju uslova za slobodne i fer izbore, kontrolisati da li ima zloupotreba javnih resura uoči predstojećih parlamentarnih izbora.
Imenovanja su izvršena na osnovu jedinstvene opozicione liste koju su predstavnicima Vlade Crne Gore dostavili predsjednici Demosa, GP URA i SDP-a Miodrag Lekić, Žarko Rakčević i Ranko Krivokapić.M.V.
Upozoravao i Brisel
Kritike zbog tolerisanja poreskog duga iznijete su i u poslednjem izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore u procesu evropskih integracija. U tom dokumentu je ocijenjeno da je neophodno poboljšati kapacitete za inspekciju u oblasti javnih nabavki i uvesti punu elektronsku nabavku kao instrumenta za postizanje veće transparentnosti.
–Ostaje da se dovrši razvoj metodologije procjene rizika, iako su preduzeti koraci za poboljšanje mehanizama interne kontrole u okviru uprava policije, carina i poreske uprave – piše u izvještaju EK.